hafiz dzevad ef-šosic

Svaki musliman koji želi uciti hifz, a hifz je doista težak zadatak, treba, prije svega, donijeti cvrstu odluku da ce ici do kraja u ostvarivanju tog plemenitog cilja koji je pred sebe postavio. Ako nema cvrste odluke, onda nema ustrajnosti i discipline, nema ni valjanog programa, koji, svakako, treba zacrtati

Povod našeg razgovora sa imamom džamije “Kralj Fahd” u Sarajevu je, prije svega, to što je Dževad ef. Šošic kao vrlo mlad naucio napamet Kur'an na sedam kiraeta, time stekavši titulu kura hafiza i jedini je, prema njegovim rijecima, u našoj zemlji koji ima idžazetnamu sa senedom do Poslanika, a. s.

Kao što to i prilici njegovom zvanju, skroman je i nenametljiv. Drugi hafizi ga spominju sa poštovanjem, a on kaže da je sve ovo, i dar i ljubav prema Kur'anu, velika blagodat od Allaha.Nadnaravni mozaik kur'anskog izraza

Recite nam, hafiz–efendija, šta to, ustvari, znaci kura hafiz i ko nosi tu titulu?

Hfz. Šošic: U arapskom jeziku rijec kurra predstavlja množinu od rijeci kari', što, u kontekstu u kome govorimo, znaci ucac Kur'ana. Kad se u islamskoj literaturi na arapskom jeziku želi ukazati na osobu koja vješto, lijepo, tecno i, posebice, ispravno uci Kur'an na razlicitim kiraetima, onda se kaže da je bio od kurra, tj. strucnjaka za ucenje Kur'ana. Otuda se taj izraz upotrebljava u našoj tradiciji za hafize koji poznaju sedam, odnosno deset mutevatir kiraeta.

S obzirom da poznajete više kiraeta, koja je osnovna razlika medu njima?

Hfz. Šošic: Ako znamo da su kiraeti razlicite jezicke (leksicke, fonetske, morfološke i sintaksicke) forme koje je Allah, dž. š., dozvolio prilikom ucenja Kur'ana, bit ce nam jasna i osnovna razlika medu njima. Naime, odredeno tedžvidsko pravilo, odredenu rijec ili konsonant, možemo na razlicite nacine izgovarati, sukladno predaji od Poslanika, s. a. v. s. Izvor raznolikih finesa i varijanti izgovora leži u cinjenici da je Kur'an u svoj jezicki sustav ukomponirao najpoznatije arapske dijalekte i narjecja koja su bila prisutna u vrijeme Objave. Naravno, kiraetske nijanse nijansiraju i znacenje rijeci ili recenice, a u nekim slucajevima dovode do promjene znacenja, samo što ta znacenja nisu medusobno suprotstavljena ili kontradiktorna. Kiraete možemo razumijevati kao kockice koje se savršeno uklapaju u nadnaravni mozaik kur'anskog izraza. Ove kockice, premda razlicite, zajedno sklapaju iz svojih uglova detaljnu i cjelovitu sliku onoga što je predmet kur'anskog govora. U osnovnu razliku izmedu kiraeta možemo ubrojati i njihov stepen vjerodostojnosti po kome su rangirani i iz cega proistjece odredeni šerijatski propis. Tako se mutevatir kiraeti mogu uciti u namazu i izvan namaza, dok se kiraeti koji nemaju stepen tevatura mogu upotrebljavati u tefsirske svrhe.

Cvrsto odluciti i pouzdati se u Allaha, dž. š.

Za one koji žele uciti hifz, odakle je najbolje da pocnu i koja je metoda ucenja najbolja za pamcenje u nearapskim govornim podrucjima?

Hfz. Šošic: Kad se hoce uraditi teške i mukotrpne stvari ili zadace, tada se donosi cvrsta odluka (azm) i traži oslonac u Allahovu, dž. š., pomoc. Kako kaže Kur'an: ''A kad cvrsto odluciš, pouzdaj se u Allaha''. Tako, svaki musliman koji želi uciti hifz, a hifz je doista težak zadatak, treba, prije svega, donijeti cvrstu odluku da ce ici do kraja u ostvarivanju tog plemenitog cilja koji je pred sebe postavio. Ako nema cvrste odluke, onda nema ustrajnosti i discipline, nema ni valjanog programa, koji, svakako, treba zacrtati. Ovo je potvrdilo i moje iskustvo. Imao sam odredeni broj studenata i studentica koji su poceli kod mene uciti hifz. U pocetku su bili redovni na preslušavanju, da bi, nakon izvjesnog vremena, njihovi dolasci urijedili ili ih više nema. To je rezultat zamisli ''pocet cu, pa cu vidjeti šta ce od toga biti'', što je više odraz premišljanja i kalkulacije povezane sa stihijom vremena negoli neke stvarne rješenosti da se ozbiljno pristupi poslu. Preporucujem svim Bošnjacima koji su donijeli odluku da ce biti hafizi Kur'ana, izuzev da ih smrt u tome sprijeci, da hifz uce po našem isprobanom sistemu - sistemu krugova. Nauci se zadnja stranica svakog džuza, zatim prezadnja stranica svakog džuza, i tako do kraja. Znaci, obidemo dvadeset krugova i u finišu slavimo pobjedu uz salavate i tekbire meleka, ljudi i džina. Ovaj sistem unosi osvježenje i dinamicnost te razbija monotoniju ucenja. Naravno, kad se ponavljaju stranice, a što je obavezno, ponavljaju se po svome normalnom redoslijedu - prezadnja pa zadnja. Savjetujem svim hafizima, koji su u toku ucenja hifza ili su završili, da obavezno koriste samo jedan mushaf, i to onaj isti iz kojeg su kopirali sahife u svoju memoriju. Dakle, da ga koriste prilikom ucenja napamet i prilikom ponavljanja.Muhaffiz je vrlo bitan hafizu

Je li neophodno da onaj ko uci hifz ima ucitelja?

Hfz. Šošic: Veoma je poželjno da kandidat koji želi ponijeti casni naslov 'hafizu-l-Kur'an pronade sebi dobrog muhaffiza. Muhaffiz i njegov ucenik zajedno prelaze dug i neizvjestan put. U toku tog putovanja njih dvojica se zbližavaju i emotivno povezuju. Muhaffiz preslušava svog ucenika, ispravlja eventualne tedžvidske ili tekstualne greške, daje mu savjete i instrukcije, pomaže mu i bodri ga da ustraje, da izdrži do kraja. S druge strane, ucenik ce imati obzira prema svome ucitelju i biti ce redovan i discipliniran u svojim dolascima na preslušavanje programom predvidenih stranica. Velika je i neosporna uloga muhaffiza. Ali, kandidat može sam krenuti na taj dugi put. Samo, velike su mu šanse da zaluta i da se ne znadne vratiti.

Na koji nacin i koliko hafiz treba dnevno obnavljati iz Kur'ana, a koliko neko ko nezna cijeli Kur'an napamet?

Hfz. Šošic: Obnavljanje Kur'ana i jest suština hifza. Nije toliko teško prenijeti sahife u memoriju koliko je teško ocuvati ih u memoriji, da se ne zagube. Samo intezivno obnavljanje Kur'ana može biti garancija kvalitetnog i stabilnog hifza. Ovaj proces je izrazito bitan dok je u toku ucenje hifza. Po mome mišljenju, od kvaliteta i kvantiteta obnavljanja stranica u toku ucenja hifza zavisi njegova kasnija moc. Bez obzira koliko je Kur'ana memorirano, ne bi trebalo proci više od petnaest dana a da se sve nauceno ponovo ne rememoira. S obzirom da su racunari olakšali mnoge funkcije našeg organizma, pa i moc memorije, mislim da je sasvim realna granica od petnaest dana. Oni koji žele biti kavijj hafizi, nek ne racunaju na spomenutu granicu.

Velika cast, ali i odgovornost

Treba li se hafiz svojim ponašanjem razlikovati od obicnih ljudi i ima li, po Vašem mišljenju, u našoj zemlji hafiza koji ne zaslužuju to zvanje ?

Hfz. Šošic: Naravno da treba. Hafizima je najprece da njihov život i ponašanje budu uskladeni sa kur'anskim ajetima koje nose u svojoj glavi. Naši ljudi itekako poštuju hafize i od njih ocekuju samo najbolje. Hifz Kur'ana je veliki emanet koji donosi veliku cast i ugled, ali i odgovornost. Ako se ljudi razocaraju u hafize, tada ce se razocarati i u sve ostalo. Reci ce: ''Kad oni nisu kako treba, onda ostalima nije ni zamjeriti''. Zato naši hafizi moraju voditi racuna da na našim prostorima sacuvaju ugled i autoritet hafiza. Njihov huluk (moral, narav, ponašanje) treba biti Kur'an. Upitana je Aiša, r. a., supruga Poslanikova, s. a. v. s., o Poslanikovom huluku, pa je kratko odgovorila: ''Njegov huluk bio je Kur'an”.Možda u našoj zemlji ima hafiza koji trenutno ne zaslužuju to zvanje. A za trajno, niko ne zna osim Allaha Dragog. Dok je hafiz živ, pa makar bio i griješio, nadati se da ce ga blagoslov Kur'ana koji nosi u svojoj glavi išcupati iz kandži grijeha koji cini. U svakom slucaju, hafizi imaju prednost u odnosu na one koji to nisu jer postoji veca vjerovatnoca da ce se prije izlijeciti i ozdraviti… Molim Allaha Uzvišenog da svakom hafizu njegov uloženi trud bude koristan i plodonosan i na dunjaluku i na ahiretu. Amin!

Mahsuz selamim vaše citaoce, a cijenjenom casopisu ''Saff'' želim svaki hajr. ''Saff'' cini veoma korisnu stvar i sebi i drugim muslimanima.

Hafiz Dževad ef. Šošic roden je 1969 godine u Drvetinama kraj Bugojna. Osnovnu školu je završio u Gornjem Vakufu. Na Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu se upisa 1983. i završio je 1987. Još u toku školovanja u Medresi postao je hafiz Kur'an-i Kerima pred muhafizom, profesorom Kiraeta Hamdijom ef. Begicem.

Godine 1987. je sudjelovao na Medunarodnom takmicenju ucaca Kur'ana u Mekki. Nakon odsluženja vojnog roka, otišao je u Zagreb, gdje je, u tamošnjem Islamskom centru, jedno vrijeme radio kao imam. Bio je sudionik na Drugom i Trecem jugoslavenskom takmicenju ucaca Kur'ana koje je organizirao Odbor Islamske zajednice u Zagrebu. Godine 1990. Otišao je u Medinu, na Islamski univerzitet, radi nastavka studija. Upisuje se Fakultet za kur'anske znanosti, koji uspješno okoncava 1997. U toku studija je proucio Kur'an napamet na sedam kiraeta pred šejhom Talalom bin-Ahmedom, profesorom kiraeta na njegovom fakultetu, i od njega je dobio idžazetnamu sa senedom do Poslanika, s. a. v. s. Potom se vratio u Sarajevo i upisao na postdiplomski studij na FIN-u, na katedri za tefsir. U meduvremenu je primljen na mjesto asistenta za predmet kiraet, gdje i sada radi.

Prošle godine je postavljen za imama džamije ''Kralj Fahd''. Zadnja cetiri ramazana je klanjao kao imam teravih-namaze sa hatmom.Oženjen je i ima tri sina.